Šamati 148: SKRUTINIZOVANJE "GORKO I SLATKO", "ISTINA I LAŽ"

 
Skrutinizovanje „gorko i slatko”, „istina i laž”

Čuo sam
Jehuda Leib Ha-Levi Ašlag (Baal HaSulam) 

Postoji skrutinizovanje „gorko i slatko” i postoji skrutinizovanje „istina i laž”. Skrutinizovanje „istina i laž” odvija se u Moha (um), a skrutinizovanje „gorko i slatko” u Liba (srce). Zbog toga je potrebno da obratimo pažnju na rad u srcu, da bude u formi davanja, i ne u formi primanja. 

Po prirodi, čovjeku je jedino primanje slatko a davanje je gorko. I ovaj rad – preokretanje primanja u davanje naziva se  „rad u srcu”. 

A u umu (Moha), rad se odnosi na ono što je „istina i laž”. I, za ovo je potrebno da radimo u vjeri, to jeste da vjerujemo u mudrace. To je tako zbog toga što onaj ko radi ne može sam sebi da razjasni materiju „istina i laž”. 

Link - The Scrutiny of Bitter and Sweet, True and False

Šamati 145: ŠTA ZNAČI "ON DAJE MUDROST MUDRIMA"

 
Šta znači „On mudrost daje mudrima”

Čuo sam petog dana nedjelje Truma (11. februar 1943. godine)
Jehuda Leib Ha-Levi Ašlag (Baal HaSulam)

„On mudrost daje mudrima”*. I, on (Baal Ha Sulam) pita: „Zar nije trebalo da se kaže: ‘On mudrost daje budalama?’” 

*Danilo, 2:21
On je, koji dovodi promjenu vremena i prilika; koji skida kraljeve i postavlja kraljeve; koji daje mudrost mudrima i razum razumnima.

On kaže:  „Znano  je da  ‘nema prisile u duhovnom’”.  Umjesto toga, svakome se daje u skladu sa njegovom željom. Razlog je taj što je duhovno izvor Života i zadovoljstva, i kako onda može da bude prisile u nečemu što je dobro? Otuda, ukoliko vidimo da se u Tori i Micvot angažujemo pod prisilom – što je da moramo da nadiđemo tijelo, budući da ono nije saglasno jer ne osjeća zadovoljstvo u radu – razlog za to je što tijelo ne osjeća duhovno u Tori i Micvot. Jer, duhovno je izvor Života i zadovoljstva, kao što je napisano u Zoharu: „Tamo gdje postoji trud postoji Sitra Ahra (druga strana)”. 

I, to je razlog iz kojeg mudrost (Hohma) može da se dâ jedino mudrima, jer budale ne osjećaju nikakvu potrebu za njom. Tačnije, mudrost može da se dâ jedino mudrima, i to je tako zbog njihove prirode. Ovo znači da onaj koji je mudar voli mudrost, i to je jedino što on želi! I, u skladu sa pravilom „ništa ne može da spriječi želju”, čovjek ulaže sav trud da postigne mudrost. Otuda, on će na kraju i biti nagrađen mudrošću. Zbog toga, onaj koji voli mudrost već može da bude nazvan „mudar”, u skladu sa stanjem koje će na kraju i postići. 

A, o budali je napisano: „Budala nema želju da razumije”. I, stih „On mudrost daje mudrima” dolazi da nam kaže da čovjek koji voli mudrost neće očajavati zbog toga što je još nije postigao, iako je mnogo truda uložio u to. Tačnije, on će nastaviti da radi svoj rad, i sigurno će na kraju postići mudrost, budući da voli mudrost. I, zbog toga je rečeno: „Idite ovim putem i sigurno ćete uspjeti”. 

Šamati 144: POSTOJI JEDAN NAROD

 
Postoji jedan narod

Čuo sam u noći na Purim
nakon čitanja Megilat Ester, 1950. godine
Jehuda Leib Ha-Levi Ašlag (Baal HaSulam)

„Postoji jedan narod rasijan i rasut među drugim narodima” (Megilat Ester, 3:8). Haman je rekao da je, u skladu sa njegovim gledištem, moguće uništiti Jevreje, jer su oni odvojeni jedan od drugog, i otuda naša snaga protiv njih će svakako nadvladati, budući da to uzrokuje odvojenost između čovjeka i Stvoritelja. I, Stvoritelj im svakako neće pomoći jer su od Njega odvojeni.

Zbog toga je Mordehaj otišao da ispravi ovu manjkavost, kao što je objašnjeno u stihu (Megilat Ester)*: „Jevreji su se sakupili... sakupili su se da odbrane svoj život”. To jeste, zahvaljujući ujedinjenju oni su spasli svoj život. 

*Megilat Ester 8:11

Da je car dopustio Judejcima što su u kome god gradu da se skupe i brane život svoj, da potru i pobiju i istrijebe svaku vojsku kojega mu drago naroda i zemlje, koji bi udarili na njih, i djecu njihovu i žene njihove, a imanje njihovo da razgrabe.
*Megilat Ester 9:2
Skupiše se Judejci u svojim gradovima po svijem zemljama cara Asvira da dignu ruke na one koji im tražahu zlo; i niko ne mogaše stajati pred njima; jer strah od njih popade sve narode.

Link - 144. There Is a Certain People

Šamati 143: DOBRO JEDINO IZRAELU

 
Dobro jedino Izraelu

Čuo sam od mog oca i učitelja
Jehuda Leib Ha-Levi Ašlag (Baal HaSulam)

„Bog je dobar jedino Izraelu, onima čistog srca!” (Psalmi 73:1)*. Znano je da riječi „jedino” i „samo” označavaju umanjenje, to jeste, svako mjesto u Tori gdje je napisano „jedino” i „samo” ukazuje na umanjenje.

* Psalmi 73
Bog je zaista dobar prema Izraelu, prema onima čistog srca

Otuda, u duhovnom radu, ovo treba da tumačimo poput toga kada čovjek sebe umanji i biva u niskosti (kao da načini sebe da je mali i prazan). O tome da se biva u  niskosti može da se govori kada on hoće da bude ponosan, što znači da hoće da bude u Gadlut (veliko stanje, odraslost). To znači da on želi da sve razumije, da njegova duša žudi da sve vidi i čuje, ali on ipak biva u niskosti i saglasan je s tim da ide zatvorenih očiju, i Toru i Micvot izvršava u potpunoj jednostavnosti. I, to se razmatra za „dobar jedino Izraelu”. Riječ Jašar El (direktno ka Stvoritelju) sastoji se od istih slova kao i Li Roš (doslovno: ja imam glavu, um).    

To jeste, čovjek vjeruje da on ima razum Keduša, iako se on razmatra da je jedino u stanju  „samo”, što znači da je u stanju umanjenja i niskosti. I, on za ovo „samo” kaže da je to apsolutno dobro. I, tada se u čovjeku obistinjuje stih:  „Bog je… onima čistog srca!”, to jeste, čovjek biva nagrađen čistim srcem. I to je značenje za napisano: „Ja ću ukloniti kameno srce iz vašeg tijela, i Ja ću vam dati srce od mesa”. Srce od mesa je Mohin de VAK, nazvane Mohin odjeće, koje dolaze od Višeg. Međutim, Mohin de GAR treba da dođu od nižeg, kroz skrutinizovanje od strane nižeg. 

I, treba da objasnimo šta znači GAR de Mohin i VAK de Mohin:  postoje mnoga razabiranja VAK i GAR na svakom stepenu. I, možda se on poziva na to što je napisao na nekoliko mjesta da se Katnut (malo stanje), nazvano „GE nižeg”, uzdiže u vidu MAN kroz Kli koja uzdiže MAN,  nazvana „AHP Višeg”. Slijedi da Viši uzdiže nižeg. A zatim, da bi primio GAR Svjetlosti i AHP Kelim, niži mora sam da se uzdigne. 

Link - 143. Only Good to Israel

MIR - Baal HaSulam

Mir

Naučno-empirijsko istraživanje o tome da je neophodno raditi rad Boga  

„I vuk će boraviti ​​sa jagnjetom, leopard će ležati sa jaretom, i tele i lavić i tovljenik zajedno; i malo dete će ih voditi. I, dogodiće se u taj dan da će Gospod ponovo pružiti ruku da drugi put sakupi ostatak svoga naroda, koji su preostali iz Asirije, i iz Egipta, iz Patrosa, i iz Husa, i iz Elama, i iz Senara, i iz Emata, i sa ostrva morskih” (Isaija, 11).

„Rabi Šimon Ben Halafta je rekao: ‘Bog nije našao drugu posudu koju bi ispunio blagoslovom za Izrael, osim posude mir, kao što je rečeno: ‘Gospod je dao snagu Svome narodu; Gospod je blagoslovio Svoj narod mirom’’” (kraj Masehet Okacin). 

U prethodnim člancima pokazao sam opštu formu rada Stvoritelja, čija je suština jedino – „ljubav drugih”. U praktičnom smislu to može da se determiniše kao „davanje drugima”, i to znači da stvarna manifestacija ljubavi drugih jeste davanje dobrog drugima. Tako, „ljubav drugih” treba da bude određena kao „davanje drugima”, što najbolje oslikava njen sadržaj i osigurava to da ne zaboravimo nameru.

Sada kada sa sigurnošću znamo način na koji se rad Stvoritelja odvija, preostaje nam da ispitamo da li je ovaj rad nama prihvatljiv jedino na osnovi vere, bez ikakve naučno-empirijske osnove, ili za to mi imamo i empirijsku osnovu. To je ono što ja hoću da pokažem u eseju pred nama. Ali, prvo moram detaljno da prikažem temu samu po sebi, to jeste ko je onaj koji prihvata naš rad. 

Ali, ja nisam pristalica formativne filozofije, jer ne volim studije zasnovane na teoriji. I dobro je poznato to da je većina mojih savremenika saglasna sa mnom, jer smo mi isuviše dobro upoznati sa ovakvim osnovama, koje su klimave osnove; a kada se temelj klima čitava građevina pada. 

Šamati 142: SUŠTINA RATA

Suština rata

Čuo sam
Jehuda Leib Ha-Levi Ašlag (Baal HaSulam) 

Suština rata treba da bude na mjestu dozvoljenog. Međutim, kada je u pitanju Micva i grijeh, gubitak je blizu a nagrada je daleko. Otuda, čovjek treba da izvršava (Micva) bez ikakvog premišljanja.

Međutim, vođenje rata i izvršavanje Micva izbora treba da se odvija na mjestu dozvoljenog, budući da se akcija tiče jedino onoga što je dozvoljeno. Otuda,  čak i  ukoliko  čovjek u ovome ne uspije,  grijeh neće biti toliko veliki. Zbog toga se to razmatra da je blizu nagrade, budući da ukoliko on dobije rat on će dovesti novi posed pod Keduša. 

Link - 142. The Essence of the War

Šamati 141: PRAZNIK PESAH

Praznik Pesah

Čuo sam 

Jehuda Leib Ha-Levi Ašlag (Baal HaSulam)

Praznik Pesah označava Mohin de Haja, a Omer (brojanje) označava Mohin de Jehida. Otuda, u vrijeme brojanja Mohin odlaze, budući da se brojanje razmatra za uzdizanje MAN. A znano je da u vrijeme uzdizanja MAN Svjetlosti odlaze. Ali nakon brojanja, Mohin se vraćaju na svoje mjesto. To je zbog toga što je Katnut (malo stanje) za vrijeme brojanja na nivou Katnut de Jehida. Ali, uz to postoje i Mohin radnih dana, što je JEŠSUT, i Mohin de Šabat, što su Mohin de Aba ve Ima. 

Link - 141. The Holiday of Passover

Šamati 140: KAKO JA VOLIM TVOJU TORU

Kako ja volim Tvoju Toru

Čuo sam na završetku 7. dana Pesaha, 1943. godine
Jehuda Leib Ha-Levi Ašlag (Baal HaSulam)

„O, kako ja volim Tvoju Toru! Po čitav dan razmišljam o njoj” (Psalmi, 119:97*). On (Baal HaSulam) je rekao da je kralj David, iako je već postigao savršenstvo, i dalje žudio za Torom jer je Tora veća i važnija od bilo kog savršenstva u svijetu.

* Psalmi Davidovi 119:97
O, kako ljubim Zakon tvoj, po cio dan o njemu razmišljam.

Link - 140. How I Love Your Torah

Šamati 139: RAZLIKA IZMEĐU ŠEST RADNIH DANA I ŠABATA

 
Razlika između šest radnih dana i Šabata

Jehuda Leib Ha-Levi Ašlag (Baal HaSulam)

Šest radnih dana  razmatra se za Zeir Anpin, a Šabat se razmatra za Malhut. 

On (Baal HaSulam) je pitao: „Ali, Zeir Anpin je viši stepen od Malhut, te zašto je Šabat važniji od radnih dana? I isto tako, zašto se oni nazivaju Jemej Hol (radni dani /dani bez svetosti)*”. 

*Jemej - dani, a riječ Hol (pijesak) dolazi od riječi Hulin - sekularni, bez svetosti 

Radi se o tome da se čitav svijet hrani jedino kroz Malhut. I zbog toga se Malhut naziva  „skup Izrael”, budući da sa tog mjesta dolazi sav dobar uticaj na čitav Izrael. Otuda, iako šest dana ukazuju na Zeir Anpin, još ne postoji ujedinjenje Zeir Anpin i Malhut.  Zbog toga  se oni nazivaju Hol (bez svetosti), budući da se Svjetlost (obilje) ne širi iz Zeir Anpin do Malhut. 

A kada se iz Malhut ne širi Keduša, ti dani se nazivaju Jemej Hol. Suprotno tome, na Šabat postoji  ujedinjenje Zeir Anpin i Malhut, i tada se iz Malhut širi Keduša. Zbog toga se to naziva Šabat.

Link - 139. The Difference between the Six Work days and Shabbat

Šamati 138: U VEZI SA STRAHOM KOJI PONEKAD OBUZME ČOVEKA

 

U vezi sa strahom koji ponekad obuzme čovjeka

Čuo sam 1942. godine
Jehuda Leib Ha-Levi Ašlag (Baal HaSulam)

Kada strah obuzme čovjeka, on treba da zna da nema ništa osim Njega, čak i u slučaju vračanja nema uticaj na pravednika*. I ukoliko on vidi da ga strah nadvladava, on treba da kaže da ništa nije slučajno već da mu je Stvoritelj dao priliku od Gore, i on mora da promišlja i uči u koju svrhu je njemu poslat ovaj strah. Izgleda da je to tako da bi on mogao da nadiđe i kaže: „Nema ništa osim Njega”.

*Sanhedrin 67

U stihu je rečeno: „Tebi je pokazano da znaš da Gospod jeste Bog; nema ništa osim Njega“ (Ponovljeni zakoni, 4:35). Rabi Hanina kaže: ovo je istina  čak i u vezi sa vračanjem; vračanje nema uticaja na pravednika.

Ali, ukoliko ga nakon svega toga strah ne napusti, on taj strah treba da uzme za  primjer, i da kaže  da njegovo služenje Stvoritelju treba da bude u istoj mjeri u kojoj je njegov strah sada. To jeste, strah nebesa (strah Stvoritelja), što je zasluga, treba da bude jednak strahu koji sada ima. To jeste, tijelo je impresionirano ovim površnim strahom, i na isti način na koji je tijelo impresionirano, takav treba da bude i strah Boga. 

Link - 138. Concerning Fear that Sometimes Comes Upon a Person

Šamati 137: SALPAD JE SAKUPLJAO DRVA

Salpad je sakupljao drva

Čuo sam 1947. godine
Jehuda Leib Ha-Levi Ašlag (Baal HaSulam) 

„Salpad je sakupljao drva”*. Zohar tumači da je on mjerio koje je drvo veće – Drvo Života ili Drvo znanja. Pravednik se naziva – Drvo Života, onaj koji je potpuno u davanju, i u tome ne postoji hvat za one spoljašnje (nečiste želje). Međutim, cjelovitost je u Drvetu znanja, u širenju Hohma (mudrost) ka dolje, što je značenje za – Činiti dobro Njegovim stvorenjima. I, zabranjeno ih je mjeriti, već treba „da budu jedno u tvojoj ruci”**. 

* Brojevi, 15,32: A kad bijahu sinovi Izrailjevi u pustinji, nađoše jednoga gdje kupi drva u subotu.
  Brojevi, 15,33: I koji ga nađoše gdje kupi drva, dovedoše ga k Mojsiju i k Aronu i ka svemu zboru
** Jezekija 37,17: I sastavi ih u jedno drvo da budu kao jedno u tvojoj ruci 

Slijedi da jedno bez drugog ne može da postigne cjelovitost. Mordehaj se razabira za kvalitet Drvo Života, i on ne želi da širi nikakvu Svjetlost ka dolje, zato što ni u čemu ne osjeća nedostatak (Hisaron). Otuda je bilo potrebno da se uveća svojstvo Haman, tako da Haman privuče (proširi) Svjetlosti ka dolje. Nakon toga, kada on (Haman) otkrije svoj nedostatak, Mordehaj prima te Svjetlosti, primajući ih zarad davanja. 

Sada možemo da vidimo  zašto je – nakon što je Mordehaj dobro govorio o kralju i spasao ga od smrti – kralj uzdigao Hamana, njegovog (Mordehaj) neprijatelja, kao što su mudraci rekli: „u skladu sa željom svakog čovjeka” – u skladu sa željom Mordehaja i Hamana, koji su mrzeli jedan drugog. 

Link - 137. Zelophehad Was Gathering Wood

 

Šamati 136: RAZLIKA IZMEĐU PRVIH I POSLEDNJIH PISAMA

 
Razlika između prvih i poslednjih pisama

Čuo sam na Purim 1947. godine
Jehuda Leib Ha-Levi Ašlag (Baal HaSulam) 

Razlika između prvih i poslednjih pisama je jedino u formulaciji onoga što je napisano, to jeste sadržaja zapisa koji dolaze iz Kraljeve palate. I Kraljevi pisari proširuju sadržaj tako da bude jasan svima.

Sadržaj je jednostavno bio: „…da oni treba da budu spremni za taj dan”, i pisari su tumačili kao da se to odnosi na sve ostale narode, da oni treba da budu spremni da se osvete Jevrejima, Bože zabrani. I ova sila je data da bi Haman pomislio: „Kome bi kralj više želeo da ukaže počasti nego meni?” Zbog toga, u poslednjim pismima, direktno od Kralja je specifično napisano: „… da Jevreji treba da budu spremni”. Suprotno tome, u prvim pismima nije specifično napisano „Jevreji”, i zato su oni (ostali narodi) imali snagu da optužuju (Jevreje). 

Radi se o tome da je ova sila (optužbe) data jer čovjek ne može da opravda nikakvu želju za primanjem Svjetlosti, to jeste širenje Viših Svjetlosti ka dolje, budući da je čitav rad zarad davanja. Tako, on ništa ne može da proširi ka dolje. Otuda se Hamanu, koji specifično želi najviše Svjetlosti, daje snaga, o čemu njegovo ime i svjedoči: Haman Agagi, od riječi Gag (krov) stepena, što je GAR (tri najviše Sefirot: Keter, Hohma, Bina). 

Link - 136.The Difference between the First Letters and the Last Letters