Šamati 22: TORA LIŠMA

Tora Lišma

Uslušano 9. Ševata  6. februar 1941. Godine

Jehuda Leib Ha-Levi Ašlag (Baal HaSulam) 

Suština učenja Tore nazvane Tora Lišma (za Njeno ime) jeste takvo učenje kada čovjek Toru uči da bi u svom umu jasno i bez ikakvih sumnji znao istinu da „postoji sud (Din) i da postoji sudija (Dayan)”. 

To da „postoji sud” [Yeš Din] znači da čovjek stvarnost vidi onako kako se ona prikazuje pred njegovim očima. I mi vidimo da tada, dok radimo u vjeri i davanju, rastemo i uzdižemo se iz dana u dan, jer svaki put vidimo promjene na bolje. 

Suprotno je kada radimo za primanje i za znanje, jer tada vidimo da iz dana u dan padamo do najniže niskosti koja je uopšte moguća.

I kada mi ispitujemo ova dva stanja, vidimo da postoji sud i da postoji sudija. To je tako, jer ukoliko ne slijedimo istinske zakone Tore mi odmah bivamo kažnjeni. I u tom stanju vidimo da postoji pravedan sud, i vidimo da je precizno taj način najbolji i najpodesniji za to da se postigne istina.

I to se razmatra za „taj zakon je pravedan” zbog toga što jedino na taj način mi možemo da dođemo do krajnjeg cilja; to jeste do toga da u našem umu razumijemo, potpunim i apsolutnim razumijevanjem, od kojeg nema višeg, da se jedino vjerom i davanjem može postići svrha stvaranja.

Tako, ukoliko učimo zarad toga da postignemo cilj što je da razumijemo da postoji sud i da postoji sudija, tada se to naziva da učimo Toru Lišma. I o tome su naši mudraci rekli: „Veće je učenje, jer vodi do akcije”.* 

*Rabi Tarfon, Rabi Yosi Haglili i Rabi Akiva su jednom sjedili u kući Nice u Lodu kada su ih pitali: „Šta je veće? Učiti ili delati?” Rabi Tarfon je rekao: „Delati je veće“. Rabi Akiva: „Učenje je veće“. Svi su odgovorili: „Učenje je veće, jer učenje vodi do djelovanja (do akcije)“.

Na prvi pogled izgleda da bi trebalo reći – „koje vodi do akcija” (u množini) a ne do akcije (u jednini), to jeste, da se mogu izvršiti mnoge akcije. 

Međutim radi se o tome da čovjeka učenje treba da dovede samo do jednog – do vjere. A vjera se naziva „jedna Micva”, što je ona Micva „koja čitav svijet sudi na skali zasluge”. Vjera se takođe naziva „djelovanje”. I uobičajeno je da kada čovjek hoće da izvrši neku akciju, njemu je za to potreban racionalan razlog; to je veza između uma i djelovanja.

Međutim, kada govorimo o „iznad razuma” – kada čovjeku razum ne dozvoljava da izvrši neko djelovanje – tada je potpuno suprotno, to jeste u takvom djelovanju uopšte nema razuma, već postoji jedino djelovanje. To je značenje za: „Onaj koji izvrši jednu Micva, srećan je on, jer time sebe i čitav svijet sudi na skali zasluge”. Isto tako to je značenje za – „veće je učenje, jer vodi do akcije”, to jeste ka djelovanju bez razuma, nazvano „iznad razuma”.

Link - Torah Lishma