Šamati 142: SUŠTINA RATA

Suština rata

Čuo sam
Jehuda Leib Ha-Levi Ašlag (Baal HaSulam) 

Suština rata treba da bude na mjestu dozvoljenog. Međutim, kada je u pitanju Micva i grijeh, gubitak je blizu a nagrada je daleko. Otuda, čovjek treba da izvršava (Micva) bez ikakvog premišljanja.

Međutim, vođenje rata i izvršavanje Micva izbora treba da se odvija na mjestu dozvoljenog, budući da se akcija tiče jedino onoga što je dozvoljeno. Otuda,  čak i  ukoliko  čovjek u ovome ne uspije,  grijeh neće biti toliko veliki. Zbog toga se to razmatra da je blizu nagrade, budući da ukoliko on dobije rat on će dovesti novi posed pod Keduša. 

Link - 142. The Essence of the War

Šamati 141: PRAZNIK PESAH

Praznik Pesah

Čuo sam 

Jehuda Leib Ha-Levi Ašlag (Baal HaSulam)

Praznik Pesah označava Mohin de Haja, a Omer (brojanje) označava Mohin de Jehida. Otuda, u vrijeme brojanja Mohin odlaze, budući da se brojanje razmatra za uzdizanje MAN. A znano je da u vrijeme uzdizanja MAN Svjetlosti odlaze. Ali nakon brojanja, Mohin se vraćaju na svoje mjesto. To je zbog toga što je Katnut (malo stanje) za vrijeme brojanja na nivou Katnut de Jehida. Ali, uz to postoje i Mohin radnih dana, što je JEŠSUT, i Mohin de Šabat, što su Mohin de Aba ve Ima. 

Link - 141. The Holiday of Passover

Šamati 140: KAKO JA VOLIM TVOJU TORU

Kako ja volim Tvoju Toru

Čuo sam na završetku 7. dana Pesaha, 1943. godine
Jehuda Leib Ha-Levi Ašlag (Baal HaSulam)

„O, kako ja volim Tvoju Toru! Po čitav dan razmišljam o njoj” (Psalmi, 119:97*). On (Baal HaSulam) je rekao da je kralj David, iako je već postigao savršenstvo, i dalje žudio za Torom jer je Tora veća i važnija od bilo kog savršenstva u svijetu.

* Psalmi Davidovi 119:97
O, kako ljubim Zakon tvoj, po cio dan o njemu razmišljam.

Link - 140. How I Love Your Torah

Šamati 139: RAZLIKA IZMEĐU ŠEST RADNIH DANA I ŠABATA

 
Razlika između šest radnih dana i Šabata

Jehuda Leib Ha-Levi Ašlag (Baal HaSulam)

Šest radnih dana  razmatra se za Zeir Anpin, a Šabat se razmatra za Malhut. 

On (Baal HaSulam) je pitao: „Ali, Zeir Anpin je viši stepen od Malhut, te zašto je Šabat važniji od radnih dana? I isto tako, zašto se oni nazivaju Jemej Hol (radni dani /dani bez svetosti)*”. 

*Jemej - dani, a riječ Hol (pijesak) dolazi od riječi Hulin - sekularni, bez svetosti 

Radi se o tome da se čitav svijet hrani jedino kroz Malhut. I zbog toga se Malhut naziva  „skup Izrael”, budući da sa tog mjesta dolazi sav dobar uticaj na čitav Izrael. Otuda, iako šest dana ukazuju na Zeir Anpin, još ne postoji ujedinjenje Zeir Anpin i Malhut.  Zbog toga  se oni nazivaju Hol (bez svetosti), budući da se Svjetlost (obilje) ne širi iz Zeir Anpin do Malhut. 

A kada se iz Malhut ne širi Keduša, ti dani se nazivaju Jemej Hol. Suprotno tome, na Šabat postoji  ujedinjenje Zeir Anpin i Malhut, i tada se iz Malhut širi Keduša. Zbog toga se to naziva Šabat.

Link - 139. The Difference between the Six Work days and Shabbat

Šamati 138: U VEZI SA STRAHOM KOJI PONEKAD OBUZME ČOVEKA

 

U vezi sa strahom koji ponekad obuzme čovjeka

Čuo sam 1942. godine
Jehuda Leib Ha-Levi Ašlag (Baal HaSulam)

Kada strah obuzme čovjeka, on treba da zna da nema ništa osim Njega, čak i u slučaju vračanja nema uticaj na pravednika*. I ukoliko on vidi da ga strah nadvladava, on treba da kaže da ništa nije slučajno već da mu je Stvoritelj dao priliku od Gore, i on mora da promišlja i uči u koju svrhu je njemu poslat ovaj strah. Izgleda da je to tako da bi on mogao da nadiđe i kaže: „Nema ništa osim Njega”.

*Sanhedrin 67

U stihu je rečeno: „Tebi je pokazano da znaš da Gospod jeste Bog; nema ništa osim Njega“ (Ponovljeni zakoni, 4:35). Rabi Hanina kaže: ovo je istina  čak i u vezi sa vračanjem; vračanje nema uticaja na pravednika.

Ali, ukoliko ga nakon svega toga strah ne napusti, on taj strah treba da uzme za  primjer, i da kaže  da njegovo služenje Stvoritelju treba da bude u istoj mjeri u kojoj je njegov strah sada. To jeste, strah nebesa (strah Stvoritelja), što je zasluga, treba da bude jednak strahu koji sada ima. To jeste, tijelo je impresionirano ovim površnim strahom, i na isti način na koji je tijelo impresionirano, takav treba da bude i strah Boga. 

Link - 138. Concerning Fear that Sometimes Comes Upon a Person

Šamati 137: SALPAD JE SAKUPLJAO DRVA

Salpad je sakupljao drva

Čuo sam 1947. godine
Jehuda Leib Ha-Levi Ašlag (Baal HaSulam) 

„Salpad je sakupljao drva”*. Zohar tumači da je on mjerio koje je drvo veće – Drvo Života ili Drvo znanja. Pravednik se naziva – Drvo Života, onaj koji je potpuno u davanju, i u tome ne postoji hvat za one spoljašnje (nečiste želje). Međutim, cjelovitost je u Drvetu znanja, u širenju Hohma (mudrost) ka dolje, što je značenje za – Činiti dobro Njegovim stvorenjima. I, zabranjeno ih je mjeriti, već treba „da budu jedno u tvojoj ruci”**. 

* Brojevi, 15,32: A kad bijahu sinovi Izrailjevi u pustinji, nađoše jednoga gdje kupi drva u subotu.
  Brojevi, 15,33: I koji ga nađoše gdje kupi drva, dovedoše ga k Mojsiju i k Aronu i ka svemu zboru
** Jezekija 37,17: I sastavi ih u jedno drvo da budu kao jedno u tvojoj ruci 

Slijedi da jedno bez drugog ne može da postigne cjelovitost. Mordehaj se razabira za kvalitet Drvo Života, i on ne želi da širi nikakvu Svjetlost ka dolje, zato što ni u čemu ne osjeća nedostatak (Hisaron). Otuda je bilo potrebno da se uveća svojstvo Haman, tako da Haman privuče (proširi) Svjetlosti ka dolje. Nakon toga, kada on (Haman) otkrije svoj nedostatak, Mordehaj prima te Svjetlosti, primajući ih zarad davanja. 

Sada možemo da vidimo  zašto je – nakon što je Mordehaj dobro govorio o kralju i spasao ga od smrti – kralj uzdigao Hamana, njegovog (Mordehaj) neprijatelja, kao što su mudraci rekli: „u skladu sa željom svakog čovjeka” – u skladu sa željom Mordehaja i Hamana, koji su mrzeli jedan drugog. 

Link - 137. Zelophehad Was Gathering Wood

 

Šamati 136: RAZLIKA IZMEĐU PRVIH I POSLEDNJIH PISAMA

 
Razlika između prvih i poslednjih pisama

Čuo sam na Purim 1947. godine
Jehuda Leib Ha-Levi Ašlag (Baal HaSulam) 

Razlika između prvih i poslednjih pisama je jedino u formulaciji onoga što je napisano, to jeste sadržaja zapisa koji dolaze iz Kraljeve palate. I Kraljevi pisari proširuju sadržaj tako da bude jasan svima.

Sadržaj je jednostavno bio: „…da oni treba da budu spremni za taj dan”, i pisari su tumačili kao da se to odnosi na sve ostale narode, da oni treba da budu spremni da se osvete Jevrejima, Bože zabrani. I ova sila je data da bi Haman pomislio: „Kome bi kralj više želeo da ukaže počasti nego meni?” Zbog toga, u poslednjim pismima, direktno od Kralja je specifično napisano: „… da Jevreji treba da budu spremni”. Suprotno tome, u prvim pismima nije specifično napisano „Jevreji”, i zato su oni (ostali narodi) imali snagu da optužuju (Jevreje). 

Radi se o tome da je ova sila (optužbe) data jer čovjek ne može da opravda nikakvu želju za primanjem Svjetlosti, to jeste širenje Viših Svjetlosti ka dolje, budući da je čitav rad zarad davanja. Tako, on ništa ne može da proširi ka dolje. Otuda se Hamanu, koji specifično želi najviše Svjetlosti, daje snaga, o čemu njegovo ime i svjedoči: Haman Agagi, od riječi Gag (krov) stepena, što je GAR (tri najviše Sefirot: Keter, Hohma, Bina). 

Link - 136.The Difference between the First Letters and the Last Letters

Šamati 102: I UZMITE SEBI PLOD CITRUSOVOG DRVETA

 
I uzmite sebi plod citrusovog drveta

Čuo sam na Ušpizin* Josifa (Sukot)
Jehuda Leib Ha-Levi Ašlag (Baal HaSulam) 

*Ušpizin je gost koji dolazi na Sukot 

Rečeno je: „I uzmite sebi … plod citrusovog drveta”, što znači pravednik se naziva „drvo koje donosi ploda”. Ovo je sva razlika između Keduša i Sitra Ahra, o kojoj se kaže: „Strani bog je besplodan i ne donosi ploda”. Nasuprot tome, pravednik se naziva Hadar (citrus, ukras) zato što donosi plodove; i iz godine u godinu Dar (boravi) na svom drvetu. 

I, ovo je razlog iz kojeg je napisano o Josifu: „on je bio taj koji je Mašbir (opskrbljivao) sav narod u zemlji”, jer on ih je Šover (snabdevao) plodovima koje je imao, budući da oni nijesu imali plodova. Od toga je svako osjećao svoje stanje, bilo da je na strani dobra ili na suprotnoj strani. Ovo je značenje za „Josif je sve hranio … hljebom, prema broju djece”. 

Taf (djeca) se razmatraju za GAR, kao u rečenom: „i biće znak (Totafot) između tvojih očiju”, što je Tefilin glave. Iz ovog razloga se Josif naziva „najmlađi sin, mudri sin”. To je značenje za: „Ja sam vam poslat da održim Život”, što je „Svjetlost Haya” što se razmatra za GAR. 

Ovo je značenje za stih: „Ja ti dajem jedan dio (Šehem) više nego braći tvojoj, koji sam uzeo iz ruku amorejskih mačem svojim i lukom svojim”. (Njegovi sinovi su uzeli dva dijela. I prema Rašiju, Šehem znači dio). To jeste, kroz njegove sinove, jer se sinovi nazivaju „plodovi”, i to je dao Josifu. Ovo je značenje za napisano o Saulu: „… za glavu je on bio viši od svih ljudi”, i ovo je značenje za: „Ti imaš plašt, ti budi naš vladar”. 

Šamati 135: NE UBIJ ČISTOG I PRAVEDNIKA

 
Ne ubij čistog i pravednika

Čuo sam 2. Nisana (23. mart) 1947. godine, u Tel Avivu
Jehuda Leib Ha-Levi Ašlag (Baal HaSulam)

„Ne ubij čistog i pravednika” (Izlazak 23:7). 

„Pravednik'” označava onog koji opravdava Stvoritelja, tako da sve što osjeća, loše ili dobro, on prima kroz vjeru, iznad razuma. I, to se razmatra za „desna”. 

„Čist” označava čistotu materije, stanje kako on to vidi, jer „… sudija ima samo ono što njegove oči vide”*. I, ukoliko čovjek ne razumije ili ne može da postigne materiju, on ne treba da zamagli forme koje se otkrivaju pred njegovim očima. To se razmatra za „lijeva”, i čovjek je dužan da održi (obezbedi postojanje) obje. 

*Bava Batra 131:1
Ali nemojte ni učiti iz toga, jer sudija ima samo ono što njegove oči vide kao osnovu za svoju presudu. Čovek mora da sudi prema sopstvenom razumevanju. 

Link - 135. Clean and Righteous Do Not Kill

Šamati 134: VINO KOJE UZROKUJE OPIJENOST

 
Vino koje uzrokuje opijenost     

Čuo sam 1947. godine

Jehuda Leib Ha-Levi Ašlag (Baal HaSulam)

Nije moguće da se bude nagrađen Torom u cijelosti. Ali, kroz opijenost vinom Tore, kada čovjek osjeća da je čitav svijet njegov, čak iako još ne posjeduje mudrost u potpunosti, on misli i osjeća da ima sve u savršenstvu.

Link - 134. Wine that Causes Drunkenness

Šamati 133: SVJETLOSTI ŠABATA

 
Svjetlosti Šabata

Čuo sam 1947. godine
Jehuda Leib Ha-Levi Ašlag (Baal HaSulam) 

Svjetlosti Šabata dopiru do stepena Guf (tijelo). Otuda, na Šabat kažemo: „Psalm Davidov (Psalm 103:1): Blagoslovi (Gospoda), dušo moja,  i  sve što je u meni (Sveto Ime Njegovo)”, što je stepen Guf. A,  Roš Hodeš  (početak novog mjeseca) odnosi se na stepen Nešama i dopire jedino do stepena Nešama, i ne do Guf. I zbog toga kažemo samo: „Blagoslovi (Gospoda), dušo moja ..." i ne dodajemo „i sve što je u meni", jer Svjetlosti ne dopiru do Guf (vidi Zohar, deo 1, 97).

Link - 133. The Lights of Shabbat

 

Šamati 132: U ZNOJU LICA SVOGA JEŠĆETE HLJEB

 
U znoju lica svoga ješćete hljeb

Čuo sam 14. Adara (6. mart) 1947. godine u Tel-Avivu
Jehuda Leib Ha-Levi Ašlag (Baal HaSulam)

„U znoju lica svoga ješćete hljeb” (Postanje, 13:19). „Hljeb” označava Toru, što je značenje za rečeno: „Hodite, jedite hljeb Moj”. Čovjek je obavezan da uči Toru u strahu, sa trepetom, u znoju lica svoga i time će osladiti (ispraviti) grijeh - Drvo znanja.

Link - 132. In the Sweat of Your Face Shall You Eat Bread – 1

Šamati 131: ONAJ KOJI DOLAZI DA SE PROČISTI

Onaj koji dolazi da se pročisti

Čuo sam 1947. godine
Jehuda Leib Ha-Levi Ašlag (Baal HaSulam)             

„Onom koji dolazi da se pročisti se pomaže”. Ovo znači da čovjek uvijek treba da bude u stanju „dolazi”. I tada, ukoliko on osjeća da je već pročišćen, njemu više nije potrebno da mu se pomaže, budući da je on pročišćen i odlazi. I, ukoliko je on u stanju „dolazi i odlazi”, tada se njemu sigurno pomaže, jer ne postoji prepreka pred željom, budući da on traži istinu. 

„Jer ljubav tvoja bolja je od vina” (Pjesma nad pjesmama, 4:10). Ovo znači da vinom čovjek  može da se opije, a kad je neko pijan  čitav svijet je njegov budući da on nema nedostataka, čak ni u šest hiljada godina (cjelokupno vrijeme ispravke).

Link - 131. Who Comes to Purify

Šamati 130: TIBERIJADO NAŠIH MUDRACA, DOBAR JE TVOJ VID

Tiberijado naših mudraca, dobar je tvoj vid

Čuo sam 1. Adara (21. februar 1947. godine)
tokom putovanja za Tiberijadu
Jehuda Leib Ha-Levi Ašlag (Baal HaSulam) 

„Tiberijado naših mudraca, dobar je tvoj vid (viđenje)” (Tiberijado mudraca naših, tvoj vid je Dobro)! „Vid” znači mudrost, Hohma. „Dobar” znači da on tamo može da bude nagrađen stepenom Hohma (mudrost).

I, Rabi Šimon Bar Johai je pročistio tržnice Tiberijade. Tuma'a (nečistoća) mrtvih, to jeste želja za primanjem, znači: „Zli, u svojim životima, nazivaju se  mrtvi”. I sve nečistoće pripadaju jedino Hohma  (budući da se Hohma prima jedino u posude primanja). Tako u Tiberijadi, gdje postoji svojstvo Hohma, tržnica (koncentrat svih želja za primanjem) mora da bude pročišćena.

 Lekcija rava Lajtmana:

https://kabbalahmedia.info/en/lessons/cu/DI7FItHD?c=DNJvaVEH&mediaType=video 

Link - 130. Tiberias of Our Sages, Good Is Your Sight

Šamati 129: ŠEHINA U PRAŠINI

Šehina u prašini

Jehuda Leib Ha-Levi Ašlag (Baal HaSulam) 

„Da li su tebi  tvoje patnje drage? Tada je on rekao: ‘ni one ni nagrade za njih’, … zbog one ljepote koja će istrunuti u prašini” (Berahot 5:2).

Talmud, traktat Berahot, 5:2
Rabi Hija bar Aba se razbolio. Rabi Johanan je došao njemu i upitao ga: „Da li su tebi tvoje patnje drage?” On mu je odgovorio: „Ni one ni nagrada za njih”.
Rabi Johanan je vidio Rabi Elazara da plače i upitao ga: „Zašto plačeš?” … On mu je odgovorio: „Plačem zbog one ljepote koja će istrunuti u zemlji”. Rabi Johanan mu je rekao: „Zbog toga zaista vrijedi plakati”. I obojica su zaplakali.

Patnja je prvenstveno na mjestu koje je iznad razuma. I mjera patnje zavisi od toga koliko je suprotna razumu. To se naziva „vjera iznad razuma”, i taj rad daje zadovoljenje Stvoritelju. Slijedi da je nagrada u tome što se kroz ovaj rad donosi zadovoljenje svom Tvorcu.

Ali, u međuvremenu, prije nego što čovjek uspije da nadiđe i opravda vođstvo Stvoritelja, Šehina je u prašini. To znači da je rad u vjeri, što se naziva Šehina, u izgonu, poništen u prašini. I u vezi sa tim on je rekao: „Ni one (patnje) ni nagrada za njih”. Ovo znači da čovjek ne može da podnese period između dva stanja. I to je značenje za ono što je odgovorio: „Ja plačem zbog ovog i zbog onog”. 

Link - 129. The Shechina in the Dust

Šamati 128: OD OVE GALGALTA KAPLJE ROSA NA ZEIR ANPIN

Od ove Galgalta kaplje rosa na Zeir Anpin

Čuo sam trećeg dana nedelje Mišpatim
(27. februar 1943. godine)
Jehuda Leib Ha-Levi Ašlag (Baal HaSulam)

„Od ove Galgalta (lobanja) kaplje rosa na Zeir Anpin" (Knjiga Zohar)*. A što se tiče Se’ara (kosa) i bjeline, postoji udubljenje ispod svake dlake, i to je značenje za napisano (Jov 9:17): „Olujom (hebrejski Se’ara) On će oboriti mene”. I ovo je značenje za napisano: „Tada je Gospod odgovorio Jovu iz oluje". I to je značenje za: „Svaki prebrojani neka uloži pola šekela za šekel svetosti". I to je značenje za: „Beka (udubljenje) po glavi za iskupljenje vaših duša" (Izlazak 30:13; 38:26).

*Rashbi/Zohar for All/Vol. 8 chevron_right Haazinu, 35

Jov 9:17 Jer, za dlaku jednu on mene satire, bez razloga moje rane umnožava.
Se’ara znači i dlaka (vlas kose, kosa) i oluja.
Be'-ka (Beqa`, „half") = pola šekela 

Treba da razumijemo pitanje Se’arot (dlake, kosa) – to je tama (crno) i mastilo. To znači da kada čovjek osjeća udaljenost od Stvoritelja, zato što ima strane misli, to se naziva dlake (kosa). A Havarta (bjelina) znači „bijelo”. To jeste, kada se Svjetlost Stvoritelja izlije na čovjeka, to njega približava Stvoritelju. Tada se oni zajedno nazivaju „Svjetlost i Kli”. 

Redoslijed rada je takav da kada se čovjek probudi da radi za Stvoritelja, to je zato što mu je data bjelina. U to vrijeme čovjek u radu Stvoritelja osjeća životnost i Svjetlost. A nakon toga njemu dolaze strane misli, zbog kojih on pada sa svog stepena i udaljava se od rada. Strana misao naziva se Se’ara (oluja/dlaka). I postoji udubljenje ispod vlasi kose, što je nedostatak i udubljenje na lobanji. 

Šamati 127: RAZLIKA IZMEĐU SUŠTINSKOG, ESENCIJE I DODATNOG OBILJA

 
Razlika između suštinskog, esencije i dodatnog obilja

Čuo sam na četvrti dan poluprazničnih dana Sukot
(30. septembar 1942. godine) u Jerusalimu
Jehuda Leib Ha-Levi Ašlag (Baal HaSulam) 

Znano je da odlazak Svjetlosti Mohin i prestanak Zivug (uparivanje) nastaje jedino kada se doda Svjetlost (Mohin), a srž (Jakar) stepena ZON (Zeir Anpin  i Nukva) su Vav i Nekud (tačka). To znači da Malhut, po svojoj suštini, jeste samo tačka, crna tačka koja unutar sebe nema nimalo bijelog. 

I, ukoliko čovjek tu tačku prihvati za srž a ne za nešto suvišno, čega želi da se oslobodi, već naprotiv, ukoliko on to razmatra za ukras, tada se to naziva „lijep dom u srcu čovjeka”. To je zbog toga što on ne osuđuje takvo služenje već razmatra da je to esencijalno za njega. To se naziva „uzdizanje Šehina iz prašine”. I, kada čovjek uspostavi ovu osnovu za esencijalnu, on nikada ne može da padne sa svog stepena, budući da od esencije nema odvajanja. 

I, kada čovjek preuzme na sebe da radi kao crna tačka, čak i u najvećoj tami u svijetu, Sveta Šehina kaže: „Ne postoji mjesto gdje se mogu sakriti od tebe”. Otuda: „Za Njega sam vezan jednim čvorom”, „i veza se nikada neće prekinuti”. Zbog toga čovjek nema prekid u prianjanju (Dvekut). 

I ukoliko čovjeku dođe nešto iluminacije od Gore, što se naziva „dodatak”, on to prima na način „neizbežno i bez namere” (nije moguće da se uzdrži od užitka, ali nije ni imao namjeru da se osladi) , jer to dolazi od Stvoritelja, bez ikakvog pobuđivanja sa strane čovjeka. I, to je značenje za: „Ja sam crna ali lijepa …”*, jer ako možeš da prihvatiš tu tamu, vidjećeš koliko sam lijepa. 

Šamati 126: MUDRAC DOLAZI U GRAD

Mudrac dolazi u grad

Čuo sam tokom obroka na Šavuot, maj 1947. godine, Tel Aviv
Jehuda Leib Ha-Levi Ašlag (Baal HaSulam) 

„Mudrac dolazi u grad” (Mudre izreke, 21:22). Stvoritelj se naziva „Mudrac”. On dolazi u grad jer na Šavuot (Praznik sedmica) Stvoritelj Sebe otkriva svijetu. 

„Onaj koji je lijen kaže: ‘Lav je na putu’. Mudrac možda nije kod kuće? Možda su vrata zaključana?” Naši mudraci su rekli da se ovdje radi o rečenom: „Trudio sam se i nisam našao – ne vjeruj!” Otuda, ukoliko čovjek vidi da on nije blizu Stvoritelju, njemu se kaže da se nije dovoljno trudio. Zato stih njega naziva „lijen”. 

Zbog čega se on nije trudio? Ukoliko on traži da bude blizu Stvoritelju, zašto ne bi želio da uloži trud? Na kraju krajeva, čak i ako želi da stekne nešto korporalno on to ne može da stekne bez truda? Uistinu, on hoće da uloži trud, i nije da on kaže: „Lav je na putu”, što znači Sitra Ahra, kao što je napisano: „… poput lava koji vreba u zasedi”. To znači da čovjek koji počinje da ide putem Stvoritelja nailazi na lava koji je na putu. I onaj ko padne pred njim teško će ponovo ustati. 

I zbog toga se čovjek boji da počne, jer ko može da savlada lava? Tada se njemu kaže: „Nema lava na putu”, što znači da „Nema ničeg osim Njega”. To je zbog toga što ne postoji druga sila osim Njega, na način: „I Bog je tako učinio da se čovjek boji pred Njim”. 

Ali on tada nalazi drugi izgovor: „Mudrac (Stvoritelj) možda nije kod kuće!” Njegova kuća označava Nukva, što je sveta Šehina. Tada čovjek ne može sigurno da zna da li ide putem svetosti (Keduša) ili ne. Zbog toga on kaže da Mudrac (Stvoritelj) nije kod Njegove kuće. To jeste, ovo nije Njegova kuća, nije od svojstva Keduša. Tako, kako on može da zna da li napreduje u Keduša? Tada mu se kaže: „Mudrac je kod Njegove kuće!”, to jeste, „čovjeka uči njegova duša”, i na kraju, on će znati da napreduje u Keduša.