Šamati 145: ŠTA ZNAČI "ON DAJE MUDROST MUDRIMA"

 
Šta znači „On mudrost daje mudrima”

Čuo sam petog dana nedjelje Truma (11. februar 1943. godine)
Jehuda Leib Ha-Levi Ašlag (Baal HaSulam)

„On mudrost daje mudrima”*. I, on (Baal Ha Sulam) pita: „Zar nije trebalo da se kaže: ‘On mudrost daje budalama?’” 

*Danilo, 2:21
On je, koji dovodi promjenu vremena i prilika; koji skida kraljeve i postavlja kraljeve; koji daje mudrost mudrima i razum razumnima.

On kaže:  „Znano  je da  ‘nema prisile u duhovnom’”.  Umjesto toga, svakome se daje u skladu sa njegovom željom. Razlog je taj što je duhovno izvor Života i zadovoljstva, i kako onda može da bude prisile u nečemu što je dobro? Otuda, ukoliko vidimo da se u Tori i Micvot angažujemo pod prisilom – što je da moramo da nadiđemo tijelo, budući da ono nije saglasno jer ne osjeća zadovoljstvo u radu – razlog za to je što tijelo ne osjeća duhovno u Tori i Micvot. Jer, duhovno je izvor Života i zadovoljstva, kao što je napisano u Zoharu: „Tamo gdje postoji trud postoji Sitra Ahra (druga strana)”. 

I, to je razlog iz kojeg mudrost (Hohma) može da se dâ jedino mudrima, jer budale ne osjećaju nikakvu potrebu za njom. Tačnije, mudrost može da se dâ jedino mudrima, i to je tako zbog njihove prirode. Ovo znači da onaj koji je mudar voli mudrost, i to je jedino što on želi! I, u skladu sa pravilom „ništa ne može da spriječi želju”, čovjek ulaže sav trud da postigne mudrost. Otuda, on će na kraju i biti nagrađen mudrošću. Zbog toga, onaj koji voli mudrost već može da bude nazvan „mudar”, u skladu sa stanjem koje će na kraju i postići. 

A, o budali je napisano: „Budala nema želju da razumije”. I, stih „On mudrost daje mudrima” dolazi da nam kaže da čovjek koji voli mudrost neće očajavati zbog toga što je još nije postigao, iako je mnogo truda uložio u to. Tačnije, on će nastaviti da radi svoj rad, i sigurno će na kraju postići mudrost, budući da voli mudrost. I, zbog toga je rečeno: „Idite ovim putem i sigurno ćete uspjeti”. 

Međutim, treba da razumijemo šta čovjek može da uradi, jer po prirodi „Čovjek se rađa kao ždrijebe divljeg magarca”, i odakle će on dobiti želju da žudi za mudrošću? 

Za ovo, nama je dat savjet da radimo na način: „izvršavajte  riječi Njegove”, i zatim „čujte glas Njegovih riječi” (Psalmi, 103:20). To znači da čovjek izvršava akcije da postigne ono što želi. Otuda, ovdje, kada on nema želju za mudrošću, to znači da njemu nedostaje želja da postigne mudrost. To je razlog iz kojeg on počinje da ulaže napor da stekne želju za mudrošću, i to je jedino što mu nedostaje. 

I, redosled je takav da čovjek treba da ulaže napor u Tori i radu, čak i kada nema želju za tim. To se naziva „trud”. To jeste, on izvršava akcije iako nema želju za onim što izvršava. O tome su mudraci rekli: „Sve što snagom svoje ruke možeš da uradiš, uradi!” (Propovednik, 9:10), i zahvaljujući uloženom trudu, u čovjeku se pojavljuju želja i žudnja ka mudrosti. I tada će se unutar njega ostvariti ono što je napisano: „On mudrost daje mudrima”, i tada će čovjek biti nagrađen sa: „čujte glas Njegovih riječi”. Tako, kroz uloženi trud, on biva nagrađen time da sada sa željom izvršava ono što je ranije izvršavao bez želje.             

Otuda, ukoliko želimo da znamo ko voli mudrost, treba da gledamo one koji ulažu trud da postignu mudrost, iako još nisu nagrađeni time da budu među onima koji vole mudrost. Razlog je, kao što smo rekli, da kroz ulaganje truda oni bivaju nagrađeni da borave među onima koji vole mudrost. Nakon toga, kada postignu želju za mudrošću, oni bivaju nagrađeni samom mudrošću. Tako, želja za mudrošću je Kli, a mudrost je Svjetlost. I, to je značenje za ono što je rečeno: „nema prisile u duhovnom”. 

Svjetlost mudrosti (Ohr Hohma) znači Svjetlost Života. Mi mudrost ne percipiramo kao intelektualni koncept, već kao stvarni Život, suštinu Života, do mjere da se čovjek bez mudrosti razmatra za „mrtav”. (Otuda, može da se kaže da je to razlog iz kojeg se mudrost naziva Haya (Život)). 

Link - What Is He Will Give Wisdom Specifically to the Wise